Minimalni globalni porez na dobit (tzv. Pillar Two) predstavlja nastavak BEPS inicijative OECD-a i skupine G20, usmjerene na sprječavanje premještanja dobiti u države s niskim stopama poreza na dobit. Inicijativu je podržalo više od 140 država, uključujući i Republiku Hrvatsku.

Cilj minimalnog globalnog poreza na dobit je osigurati da velike multinacionalne grupe ostvaraju efektivnu poreznu stopu („ETR“) od najmanje 15% u svakoj državi u kojoj posluju. Ako je efektivna porezna stopa u određenoj državi niža od 15%, obračunava se dopunski porez kako bi se efektivna porezna stopa uskladila s propisanim minimumom. Na taj se način nastoji osigurati pravednije oporezivanje dobiti te ograničiti porezna konkurencija među državama koja se temelji isključivo na niskim stopama poreza na dobit.

Tko su obveznici?

Pravila minimalnog globalnog poreza primjenjuju se na koncerne – grupe koje ostvaruju konsolidirane godišnje prihode od najmanje 750 milijuna EUR u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje prethode relevantnoj fiskalnoj godini. Primjerice, za fiskalnu godinu 2024. uzimaju se u obzir konsolidirani prihodi ostvareni u 2020., 2021., 2022. i 2023. godini.

Prag za primjenu pravila usporediv je s pragom za izvještavanje po državama („CbCR“), prema kojem su obveznici grupe s konsolidiranim godišnjim prihodima od najmanje 750 milijuna EUR u prethodnoj fiskalnoj godini. Međutim, za potrebe minimalnog globalnog poreza prag se procjenjuje na temelju ostvarenih prihoda u najmanje dvije od četiri prethodne fiskalne godine.

Pravila se primjenjuju na sva društva koja su dio takvih grupa, uključujući društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome nalazi li se krajnje matično društvo u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Hrvatski zakonodavni okvir

Republika Hrvatska implementirala je Direktivu Vijeća (EU) 2022/2523 donošenjem Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (Narodne novine br. 155/23), koji je stupio na snagu 31. prosinca 2023., a primjenjuje se na fiskalne godine koje započinju nakon tog datuma. Dodatno, obveze izvještavanja uređene su Pravilnikom o automatskoj razmjeni informacija u području poreza.

Zakonom su uvedeni globalni minimalni porez na dobit te kvalificirani domaći dopunski porez („QDMTT“). QDMTT ima prvenstvo u primjeni u odnosu na ostala pravila oporezivanja, odnosno pravilo uključivanja prihoda („IIR“) i pravilo nedovoljno oporezovane dobiti („UTPR“), zbog čega je osobito značajan za hrvatska društva koja posluju u okviru multinacionalnih grupa.

Sigurne luke

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje u državama u kojima su društva procijenjena kao niskorizična (primjerice zbog niske razine dobiti, visoke efektivne porezne stope ili značajne ekonomske supstance), uvedena su prijelazna pravila sigurnih luka („transitional safe harbours“) koja se primjenjuju u razdoblju od 2024. do 2027. godine.

Prijelazne sigurne luke obuhvaćaju sljedeća tri testa:

1. De minimis test – ukupni prihodi manji su od 10 milijuna EUR, a dobit prije oporezivanja („PBT“) manja je od 1 milijuna EUR.
2. Test pojednostavljene efektivne porezne stope – pojednostavljena efektivna porezna stopa iznosi najmanje:
   • 15 % u 2024. godini,
   • 16 % u 2025. godini,
   • 17 % u 2026. i 2027. godini.

Pojednostavljena efektivna porezna stopa izračunava se kao omjer pojednostavljenih obuhvaćenih poreza i dobiti prije oporezivanja.

3. Test rutinske dobiti – dobit prije oporezivanja manja je od iznosa sadržajnog isključivanja dobiti („SBIE“). Sadržajno isključivanje dobiti temelji se na vrijednosti materijalne imovine i troškovima plaća, primjenom propisanih postotaka.

Većina podataka potrebnih za primjenu testova sigurnih luka preuzima se iz izvješća po državama („CbCR“), uključujući prihode, dobit prije oporezivanja, vrijednost materijalne imovine te dio pojednostavljenih obuhvaćenih poreza.

Ako je zadovoljen barem jedan od navedenih testova, nije potrebno provoditi puni izračun dopunskog poreza. U tom slučaju u Prijavi kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza potrebno je navesti odredbu na temelju koje dopunski porez iznosi nula.

Ako nijedan od testova nije zadovoljen, potrebno je provesti puni izračun dopunskog poreza te popuniti sve relevantne stavke u Prijavi kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

Izvještavanje u Hrvatskoj

Obveznici globalnog minimalnog poreza u Hrvatskoj imaju sljedeće obveze izvještavanja:

Implementacija minimalnog globalnog poreza na dobit predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u području međunarodnog oporezivanja posljednjih godina te od društava zahtijeva pravovremenu pripremu, detaljnu analizu i usklađivanje s novim obvezama izvještavanja i obračuna minimalnog poreza. S obzirom na kompleksnost pravila te njihov potencijalni utjecaj na poslovanje, preporučuje se pravovremeno procijeniti učinke koje nova regulativa može imati na grupu i njezine poslovne procese.

Ukoliko imate pitanja u vezi s primjenom Pillar 2 pravila ili vam je potrebna podrška pri analizi, usklađivanju i izvještavanju, stručnjaci iz poreznog odjela Grant Thornton Hrvatska stoje vam na raspolaganju.