Na eSavjetovanju objavljeni su nacrti prijedloga izmjena zakona kojima će se provesti najavljeni šesti krug porezne reforme. U ovome tekstu sadržane su najznačajnije izmjene koje se očekuju u dijelu poreza na dohodak i dobitak, PDV-a, obračuna doprinosa na mirovinsko osiguranje te fiskalizacije, no moguće su promjene u postupku donošenja propisa.

Izmjene u obračunu plaće

Prema najavama Vlade RH te objavljenim nacrtima prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, početkom 2024. godine očekuju nas mnoge promjene koje se odnose na obračun plaće. Promjene o kojima će pri obračunu plaće početkom 2024. godine trebati voditi računa odnose na sljedeće:

• načini izračuna osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje 
• mijenja se svota osobnog odbitka te svota osobnog odbitka koje će se koristiti kao uvećanje za uzdržavanu djecu i uzdržavane članove uže obitelji 
• ukida se prirez koji se obračunava uz porez na dohodak, no porezni će razredi biti podijeljeni na viši i niži

Izmjene Zakona o doprinosima stupile bi na snagu od 1. prosinca 2023. godine kako bi se umanjenje doprinosa primjenjivalo već za plaće za prosinac 2023. godine koje se u pravilu isplaćuju u siječnju 2024. godine. Umanjenje se propisuje za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 €. Za sve svote ukupne bruto mjesečne plaće do 700,00€ umanjenje je fiksno te iznosi 300,00 €. Prema prijedlogu izmjene Zakona o doprinosa, kada ukupna svota bruto mjesečne plaće iznosi od 700,01 do 1.300,00€, svota umanjenja mjesečne osnovice izračunava se kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike najviše svote bruto mjesečne plaće na koju se primjenjuje pravo na umanjenje mjesečne osnovice u svoti od 1.300,00€ i ukupne svote bruto plaća za određeni mjesec. Svi osiguranici kojima bruto plaća prelazi svotu od 1.300,00€, neće imati pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Umanjenje osnovice za obračun doprinosa prema prijedlogu izmjene Zakona o doprinosima ne odnosi se na primitke koji se ne smatraju plaćom (oporezive nagrade za radne rezultate, oporezive prigodne nagrade, bonuse i sl.). Novom poreznom reformom u dijelu vezanom za obračun plaće predlaže se izmijeniti propisanu svotu osnovnog osobnog odbitka s 530,90 na 560,00€. Uzdržavana djeca te uzdržavani članovi uže obitelji prema predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, ne bi smjeli ostvariti više od 3.360,00€ primitaka (oporezivih i neoporezivih). Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dohodak te se obračunati porez na dohodak uvećava za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima. Prema čl. 1. st. 3. Zakona o porezu na dohodak, pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Uz pojednostavljenje poreznog sustava predlaže se ukidanje prireza kao dodatnog nameta koji se obračunava uz porez na dohodak te na taj način izravno sudjeluje u smanjenju porezne osnovice. Odluka jedinica lokalne samouprave obvezno bi se objavljivala u Narodnim novinama, mogla bi se mijenjati najkasnije do kraja studenoga tekuće godine, a primjenjivala bi se od 1. siječnja sljedeće godine odnosno do donošenja nove. 

Ostale bitne izmjene iz Zakona o porezu na dohodak

Prilikom obračuna drugog dohotka (npr. na temelju ugovora o djelu) te honorara od autorskih i umjetničkih djela bit će potrebno primijeniti niže stope poreza na dohodak. S obzirom na sve učestalije kartično plaćanje usluga, napojnice dane zaposlenim osobama uplaćuju se na račun poslodavaca. Prema predloženim izmjenama, na primitke po osnovi napojnica koje su ostvarene do propisane svote ne bi se plaćao porez na dohodak, dok bi razlika isplaćena iznad propisane neoporezive svote podlijegala oporezivanju u okviru konačnoga drugog dohotka po stopi od 20%.

U skladu s čl. 10. st. 17. Zakona o porezu na dohodak, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom uplate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika. Tako se predlaže mjesečna neoporeziva svota uplate u III. mirovinski stup u svoti od 67,00€ mjesečno. Dodjela vlastitih poslovnih udjela članovima uprave društva i zaposlenicima, bez podmirivanje naknade ili uz naknadu nižu od tržišne vrijednosti, predstavlja oporezivi primitak koji se oporezuje ovisno o statusu fizičke osobe kojoj se dodjeljuje. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se podmirivanje obveze plaćanja poreza na dohodak sa zadnjim danom podnošenja godišnje porezne prijave umjesto danom podnošenja godišnje porezne prijave. Navedena odredba odnosila bi se već na podmirivanje obveze po poreznoj prijavi za 2023. godinu, što znači da bi rok dospijeća razlike po poreznoj prijavi trebao biti 28. veljače 2024. godine bez obzira na činjenicu kada je porezni obveznik predao poreznu prijavu (Obrazac DOH). Predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak očekuje se od 2024. godine povećanje svote nabavne vrijednosti dugotrajne imovine koja se unosi u Popis dugotrajne imovine na svotu veću od 650,00€.

Izmjene Zakona o porezu na dobitak

Radi pojednostavljenja izričaja i omogućavanja jasnije i dosljednije primjene pojedinih odredaba, predloženo je zaokruživanje svota u vezi s pojedinim pragovima iz Zakona o porezu na dobit. Prijedlog je da se nove svote primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2024. godinu i nadalje, odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2024. godine. 

Prema predloženim izmjenama obveza razlike poreza na dobitak i pravo na povrat preplaćenog poreza na dobitak po podnesenoj poreznoj prijavi dospijevala bi zadnjeg dana roka za podnošenje prijave poreza na dobitak, neovisno o tome kada je prijava podnesena Poreznoj upravi. Ako navedene izmjene stupe na snagu, poduzetnici koji predaju prijavu poreza na dobitak za 2023. godinu prije 30. travnja 2024. godine bit će u obvezi platiti razliku poreza na dobitak do 30. travnja 2024. godine. Predlaže se proširenje pravila u oporezivanju isplata kamata i autorskih prava te dividenda i udjela u dobitku povezanim društvima iz različitih država članica EU-a i na povezana društva koja su rezidenti u državi članici Europskoga gospodarskog prostora. U porezno nepriznate troškove poslovanja predlaže se uključiti sve dane nepripadne nagrade, darove ili druge imovinske ili neimovinske koristi koje se mogu sankcionirati prema propisima kaznenog zakonodavstva - primjenjivala bi se u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2024. godinu i nadalje, odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2024. godine.

Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Radi pojednostavljenja predloženo je zaokruživanje svota u vezi s pojedinim pragovima iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost. One će biti u primijeni od 1. siječnja 2024. godine, pri čemu mali porezni obveznici koji tijekom 2023. godine ostvare vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u svoti većoj od 40.000,00€ obvezni su se od 1. siječnja 2024. godine upisati u registar obveznika PDV-a. Za potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine moći će se provesti umanjenje porezne osnovice, pri čemu će porezni obveznik o obavljenom ispravku trebati obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave u roku za podnošenje prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojemu je obavljen ispravak. Dužnici koji nisu podmirili svoje obveze prema dobavljačima bit će u obvezi ispraviti odbitak pretporeza koji je korišten za primljenu isporuku dobra ili usluge, ako je dobavljač (isporučitelj) za tu isporuku naknadno ispravio poreznu osnovicu i PDV. U dijelu paušalnog oporezivanja, dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugih primitaka koje se smatraju konačnim, ukidanje prireza imat će izravni utjecaj na manje porezno opterećenje. U slučaju stupanja na snagu navedenih izmjena, jedinice lokalne samouprave moraju provesti usklađenje svojih odluka do 15. prosinca 2023. godine, a koje bi bile u primijeni od 1. siječnja 2024. godine.

Izmjene Zakona o fiskalizaciji

Najznačajnije izmjene koje se predlažu u Zakonu o fiskalizaciji u prometu odnose se na evidentiranje napojnica u sustav fiskalizacije zbog kontrole visine ostvarenih napojnica, a sve u vezi s izmjenama u dijelu oporezivanja tih napojnica. Zanimljivo je kako se predlaže u okviru Zakona o fiskalizaciji propisati obveza osiguravanja podataka o ostvarenim napojnicama u knjigovodstvenim ispravama vezanim uz prihode i primitke obveznika fiskalizacije, a napojnice koje primaju zaposlenici prema rješenju koje se predlaže ne bi se smatrale prihodom obveznika poreza na dobitak odnosno primitkom kod obveznika poreza na dohodak. Trenutačno je između obveznika fiskalizacije moguće platiti u gotovu novcu (novčanicama i kovanicama) račun do svote od 663,61€, a od 1. siječnja 2024. godine granična bi svota iznosila 700,00 €.

Izvor podataka: eSavjetovanje, RRIF